Svaka boja može stvoriti pozitivan, ali i neželjen efekt - primjerice, crna boja o pojedincu može reći da je elegantan i sofisticiran, ali isto tako i da je nedostupan ili rezerviran. Crvena pak znači toplinu i otvorenost osobe koja je nosi, čini je privlačnijom i poželjnijom jer je to također i boja strasti i požude, no isto tako može simbolizirati agresivnost, napadnost i želju za pažnjom. Prema riječima Karen, prava kombinacija boja može promijeniti prvi dojam o vama - boje mogu stimulirati, učiniti nas pristupačnijima i vedrijima, ali mogu i zastrašiti i učiniti da vas vide kao hladne, stroge ili dosadne osobe.
2/27/2013
Moć boja
Svaka boja može stvoriti pozitivan, ali i neželjen efekt - primjerice, crna boja o pojedincu može reći da je elegantan i sofisticiran, ali isto tako i da je nedostupan ili rezerviran. Crvena pak znači toplinu i otvorenost osobe koja je nosi, čini je privlačnijom i poželjnijom jer je to također i boja strasti i požude, no isto tako može simbolizirati agresivnost, napadnost i želju za pažnjom. Prema riječima Karen, prava kombinacija boja može promijeniti prvi dojam o vama - boje mogu stimulirati, učiniti nas pristupačnijima i vedrijima, ali mogu i zastrašiti i učiniti da vas vide kao hladne, stroge ili dosadne osobe.
Značaj prvog dojma
Psihologijska istraživanja pokazuju da će nas drugi ljudi kasnije u velikoj mjeri doživljavati ovisno o tome kakav su prvi dojam stekli o nama.
Reklamne poruke iz sredine 20. vijeka
![]() |
| Tipalet (1960-e godine 20.vijeka) |
![]() |
The Soda Pop Board of America ( 1950-ih) |
![]() |
| 7up ( 1950-e godine 20.vijeka) |
![]() |
| Camel (40-e godine 20. vijeka) |
![]() |
| Kelloggs (1930-ih) |
2/21/2013
Kakvo je vaše samopoštovanje?
Ali ni u kom slučaju nije potrebno da nas drugi poštuju da bismo mogli poštovati sami sebe.Taj proces je zapravo obrnut: Koliko poštujemo sebe, toliko će nas i drugi poštovati. Precjenjivanje pozitivnih aspekata našeg pojma o sebi može također biti način definiranja vlastitog samopoštovanja. Uprkos svojoj nerealističnoj osnovi, pozitivno samovrednovanje se općenito smatra dobrim i oznaka je psihički zdrave osobe.
2/20/2013
Znate li šta je kulturni šok?
Svako društvo, zapravo ima medije kakve zaslužuje.[1]
- znati da su njegove omiljene vrijednosti i ponašanja pod utjecajem kulture i nisu uvijek nužno „ispravni“;
- biti fleksibilan i otvoren promjene;
- biti osjetljiv na verbalno i neverbalno ponašanje;
- znati vrijednosti, uvjerenja i praksu u drugim kulturama;
- biti osjetljiv na razlike među pojedincima unutar kulture.
[2] Tomić, Zoran, Odnosi s javnošću teorija i praksa, Synopsis,Zagreb-Sarajevo, 2008, str 345.
[3] Tomić, Zoran, Odnosi s javnošću teorija i praksa, Synopsis,Zagreb-Sarajevo, 2008, str 344.
[4] Kečo,Emina, Izazovi mas-medija, Šahinpašić, Sarajevo, 2006, str81.
[5] Radojković, Miroljub,Međunarodno komuniciranje, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1987, str 40.
Međunarodna poslovna komunikacija
Međunarodni odnosi s javnošću su pokušaj da se postigne uzajamno razumijevanje premošćavanjem geografskog, kulturnog i jezičkog jaza-ili sviju istovremeno. Ovim terminom se označavaju sve aktivnosti odnosa s javnošću koje se sprovode ili imaju određenu važnost van matične zemlje.[1]
Danas možemo reći da postoje mnoge sličnosti između odnosa s javnošću i diplomacije. Stoga su pozitivni diplomatski odnosi s javnošću i diplomacija važan agens u stvaranju pozitivne slike imidža države i stvaranju pozitivne percepcije o nekoj državi od strane međunarodnih javnosti. Ove odnose danas nazivamo međunarodni odnosi s javnošću.
Stereotipi u medijima
U literaturi tri osnovna pristupa razumijevanja i istraživanja stereotipa:
- psihodinamički ( stereotipi koji služe motivacijskim potrebama pojedinaca)
- sociokulturni ( utjecaj kulture i socijalizacije na prenošenje stereotipa)
- kognitivni ( uloga procesa kategorizacije u opažanju)
- tačnost stereotipa ( Gdje ima dima, ima i vatre),
- stalnost stereotipa ( istraživanja su pokazala da poslije dužeg razdoblja osnovni sadržaj stereotipa ostaje isti, s tim da u slučaju nagle promjene međusobnih odnosa dviju grupa dolazi i do promjene sadržaja stereotipa)
- autostereotipi i heterostereotipi ( kada se prosuđuju osobine vlastite grupe, tada se isključivo navode pozitivne osobine, a pri prosuđivanju drugih grupa negativne osobine)
2/19/2013
Dobra ideja zlata vrijedi
2/16/2013
Komercijalizacija djetinjstva
TV i programiranje svijesti
Jeste li ikada željeli učiniti ono što ste vidjeli na televiziji ili na filmu? Možda ste poželjeli da vaš život, vaša veza ili posao budu kao iz filma? Nemojte pogrešno shvatiti, ali to je prilično uobičajena stvar koja se dogodi kad gledamo ove oblike zabave, dizajnirane posebno za nas, no jeste li ikada došli do spoznaje da bi to mogao biti vrlo moćan način oblikovanja javnog mnijenja i stvaranja idealne socijalne psihologije?
Sigurno se pitate što se misli pod pojmom „idealna socijalna psihologija“. Razmislite o tome na sljedeći način: ako kontrolirate velik broj ljudi i želite biti sigurni da će učiniti određene stvari, koliko je vjerojatno da ćete koristiti ove oblike zabave kako biste programirali mase da misle onako kako vi to želite?
Nevjerojatno
je u kojoj mjeri TV programi mogu utjecati na na psihu gledatelja, odvlačiti
našu pažnju, programirati podsvijest i uvesti nas u potpuno drugačiji svijet.
Čak su i reality TV emisije sve samo ne stvarnost. Postoji doslovno bezbroj
područja o kojima možemo pisati, ali ovdje ćemo se dotaknuti određene tematike
– opsesije serijama o policiji, FBI-u i CSI-u. U Sjevernoj Americi recimo
gledanost ovakvih serija u znatnom je porastu – do 10 milijuna po svakoj
epizodi. Takve serije iz tjedna u tjedan, iz mjeseca u mjesec, redovito nižu
svoje uspjehe. Ali zašto? Čemu ta opsesija svim tim serijama i konstantna
glorifikacija policije i FBI-a? Ako malo bolje pogledate unatrag, odgovor je
vrlo jednostavan.
Diljem
svijeta, razne akcije provodi država, vojna policija i tajne agencije.
Zahvaljujući internetu, jednom od najjačih medija današnjice, do informacija je
vrlo lako doći. Rezultati ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da je povjerenje
u policiju, vladu i vojsku u zadnje vrijeme drastično palo. Stoga, postoji li
bolji način popravljanja njihovog imidža od toga da se prikazuju kao heroji u
vašim omiljenim televizijskim emisijama? Ako ste ikada pogledali neku od tih
serija, znate o čemu je riječ. Uvijek se radi o nekim nemogućim slučajevima,
koji nas drže u neizvjesnosti do samoga kraja, neovisno o tome radi li se o
otmici djeteta ili ubojstvu, a na kraju gotovo svake epizode je glavni junak
(policijski) službenik ili osoba koja se veliča zbog dobro obavljenog posla i
odlučnosti. Naravno, takvo što vrlo vjerojatno postoji, ali nikad nismo vidjeli
drugu stranu policijskog posla, koja je puno češća.
Možda neće zvučati lijepo, ali danas policijske dužnosti nemaju gotovo nikakve veze s očuvanjem mira. One su postale sinonim za nešto gdje je svatko potencijalna prijetnja i neprijatelj ili predstavlja problem te uvijek nešto treba učiniti da se zaustavi ljude, da ih se uspori ili zadrži. Zapravo, svatko tko pokuša reći nešto suprotno mišljenju vlade i državnih institucija, vjerojatno će biti pretučen ili pritvoren. U televizijskim serijama, međutim, to nikada nije slučaj. Tamo „negativce“ privode „dobri policajci“ i takve se priče konstantno prikazuju i prezentiraju kao stvarnost. Ne želim pretpostavljati da policija i FBI ne rade ništa pozitivno, jer ipak postoje neke koristi od tih institucija. Samo pokušavamo ukazati na očigledan trend tzv. programiranja čovječanstva i kontrola uma, kako bi se popravila tamna slika tih raznih državnih institucija.
Sljedeći put, kada budete gledali neku od tih serija i emisija, promotrite i uočite vrste emocija koje namjerno ubacuju u takve serije. Pogledajte kako time uspijevaju napraviti dobar posao, tj. kako oblikuju javno mnijenje, pa čak idu tako daleko da ljude plaše pravom snagom policije. Sve to čine na vrlo suptilan način, tako da nitko ne može shvatiti što se zapravo događa. Naravno, ovo nisu jedine vrste serija koje nas programiraju. Možete gledati komedije, drame i reality TV emisije i efekt koji one imaju na vas biti će u potpunosti isti. Govore nam kako se treba ponašati u odnosima, kakav prijatelj trebamo biti, koga mrziti, koga osuđivati, kako imati veće povjerenje u vladu. Ako bolje pogledate, možete vidjeti da većina tih serija sadrži i „teroristički“ faktor. Sve navedeno dovodi do potrebe osvještavanja gledatelja i širenju istine o kontroli uma.
Kreativna kriza
2/15/2013
Dileme vezane za marketing mix
Slijedeći američki primjer, kao društva koje ima najrazvijeniju "marketinšku i PR industriju", u današnjim komunikacijskim prilikama moramo posegnuti za petim P koje podrazumijeva ljude (People) i šestim P, svrhom, namjenom (Purpose). 2/14/2013
Upoznajte PR kroz filmove
- ‘The Queen‘ (2006). Ova priča opisuje upravljanje krizom i odnose s medijima britanske kraljice nakon smrti princeze Diane. Dvije suprotstavljene strategije medijske komunikacije podstaknute od strane kraljevske porodice i ministra Tony Blaira, demonstriraju nam različite taktike korištene za podršku javnosti.
- ‘Man of the Year‘ (2006) u kojem glavnu ulogu ima Robin Williams može biti odličan primjer medijske i političke predizborne kompanije u kome jedan izvanredan kandidat u cjelosti ruši stereotipe da političar mora biti ozbiljan. Pri tome izbjegava dosadne govore i svoju debatu pretvara u zanimljivi TV show.
- ‘The Devil Wears Prada‘ (2006). Ovaj film otkriva mnoge, obično skrivene tajne blistavog svijeta modnih magazina.
- ‘Thank You For Smoking‘ (2005) Odlična ilustracija rada spin-doctora koji ne poriče zdravstvene rizike konzumiranja cigareta, a istovremeno zastupa industriju duhana u najtežim situacijama na jedan specifičan način.
- ‘Wag the Dog‘ (1997) u kojem uloge imaju Robert De Niro i Dustin Hoffman predstavlja klasični PR film, ali i koji može pogledati svaka osoba koja se bavi medijskim poslom. Ovaj film ilustruje ulogu medija u oblikovanju javnog mnijenja, ali također predstavlja odličan prikaz upravljanja kriznom situacijom na području političkog PR-a.
- ‘Hancock‘ (2008) Film u kome glavnu ulogu igra Will Smith , heroj sa užasnim javnim imidžem i koji postaje studija slučaja za PR profesionalce koji mu odluče pomoći u poboljšanju njegovog imidža.
- ‘Bobby‘ (2006) Film u kome se pojavljuje Anthony Hopkins. Ovaj film je preporučen više zbog izvanrednih govora Roberta F. Kennedya koji mogu dati smjernice za pisanje govora.











.jpg)


.jpg)





.jpg)