Kreativnost je sposobnost imati dobru ideju onda kada je trebate, smatra Guy Claxton, psiholog i autor knjige „Hare Brain, Tortoise Mind: How Intelligence Increases When You Think Less“. Ključna stvar je činjenica da bismo trebali proširiti način na koji smo do sada definisali inteligenciju. Paradoks današnjeg užurbanog života i načina na koji razmišljamo jeste zapravo to, da većina nas rješava probleme grubom silom logike, na jedan prilično „poslovan“ način. Može se reći da smo dali prevlast takvom načinu razmišljanja, potiskujući ono što je intuitivno i „radi sporije“ kada je riječ o razmišljanju, radu mozga i odlučivanju. Kognitivni znanstvenik Guy Claxton taj sporiji način naziva „tortoise mind“ (doslovno prevedeno kornjača um) . Istraživanja na polju kognitivne psihologije promijenila su način na koji razumijevamo ljudski mozak. Ova istraživanja su pokazala da su strpljivost i zbunjenost esencijalni za mudre i dobre odluke, a ne svjesnost i pretjerano razmišljanje o određenom problemu. Kako kaže Claxton, filozofske misli, poezija i umjetnička misao su relativno slabi u svijetu koji u velikoj mjeri pretpostavlja da autoritet u promišljanju treba imati samo znanost i razum. Takav autoritet sugerira da postoje mnogi problemi i da bi trebalo dati priliku umu više za intuitivno razmišljanje, a ne linearno. Argument za ovakvu tvrdnju Guy Claxton nalazi u činjenici da mozak radi efikasnije kada vjerujemo „nesvjesnom“ i intuitivnom, onome umu koji radi u „pozadini, iz razloga što smo na taj način nepodložni analitičkom razmišljanju i samim tim oslobađamo našu kreativnost. Također, autor smatra da se društvo treba osloboditi opsesije razmišljanja koje je orjentisano samo na rezultat i direktno usmjereno na rješavanje problema.
Laboratorijske studije podsvjesne percepcije, rješavanje problema i kreativnosti ukazuju na kakofoniju inteligentnih glasova, koji mrmljajući ispod naše svjesne razine svijesti ipak utječu na naše ponašanje na veoma suptilan način. Claxton uvjerljivo tvrdi da je ta nesvjesna inteligencija upravo ono što nam je potrebno za obradu složene situacije, te da je pogrešan naglasak naše kulture na logici i razumu uz isključenje svih ostalih faktora. Takvo isključivanje smatra glupim, pa čak i licemjernim. Moderna zapadna kultura, precjenjuje praktično, svjesno razmišljanje, koje je često kontraproduktivno. Zapravo, zapadna kultura „radi" u određenom 'd-modu', što je dijagnostička i analitičkai nestrpljiva misao, umjesto da djeluje intuitivno i opušteno. Oxfordski psiholog i gostujući profesor na Sveučilištu u Bristolu, Claxton, tvrdi da je "undermind" ili nesvjesna inteligencija tiho, dovođenje ideje u svijest, koje nam pomaže da registriramo događaje, prepoznamo obrasce, stvaramo veze i ispoljavamo kreativnost. Claxton koristi opise kreativnog procese Einsteina, Mozarta, Wordswortha, Ted Hughesa, Henry Moore i mnogih drugih koji podržavaju njegovu „undermind“ teoriju. Svakako, ovo najbolje možemo shvatiti preslikavajući ovu teoriju na svakodnevne aktivnosti u životu i one trenutke kada nam najbolje ideje jednostavno „padnu na pamet“ u momentima kada smo mislima udaljeni od problema i kada najmanje razmišljamo o problemu.
Nema komentara:
Objavi komentar