Prezasićenost informacijama (Information overload)

U modernom društvu naša su čula prezasićena informacijama. Ovaj problem postoji od kako je tehnološke civilizacije. Sa razvojem tehnologije i prerastanjem u informacijsko društvo prve su se sa ovim problemom suočile baš najrazvijenije zemlje zapada. Posebno se pojam, informacijskog zasićenja, danas odnosi na pisane sadržaje objavljene u elektronskom obliku. Danas na svaku stranu teksta objavljenu u štampanoj formi, na papiru, (uključujući i razglednice), dolazi oko 30000 strana teksta koje se pohrane na elektronskim medijima. Postavlja se pitanje kako iz ovolike količine podataka kreirati informaciju koja ima smisla? Prezasićenost informacijama (information overload) je u savremenom dobu možda čak i veći problem od skrivanja bitnih informacija. Svaka informacija iz medija je stimulus, stresor za čoveka. Kako sve te informacije, obilje informacija kojima smo izloženi svaki dan, obrađuje naš mozak? Svakodnevno izlaganje digitalnoj tehnologiji stimulira promjene u mozgu na način da se postupno stvaraju i jačaju novi neuronski putevi, dok istovremeno stari putevi slabe.

Infografik pokazuje šta se sve desi na internetu za samo 60 sekundi

U doba interneta ljudski mozak obrađuje i skladišti „poplave“ informacija brže nego ikada prije, a naši mozgovi se prilagođavaju zahtjevima današnjice te su u stanju u isto vrijeme obrađivati sve više različitih informacija. Brojna istraživanja pokazuju da je provođenje određene količine vremena za kompjuterom korisno za odrasle osobe, budući dovodi do povećanja sposobnosti rada s informacijama, a također spriječava kognitivno propadanje u starijoj dobi. Još jedna činjenica jeste da današnji mladi imaju značajno drugačiju mrežu živčanih veza u mozgu u odnosu na generacije koje su u digitalno doba ušle kao odrasli ljudi. Osnovne živčane veze i putevi mladih osoba, formirale su se u tehnološkoj eri karakteriziranoj smanjenjem direktnih socijalnih kontakata i povećanjem broja dostupnih i obrađivanih informacija. Da bi odgovorio na zahtjeve današnjeg načina života i potrebe za brzom obradom informacija, mozak djece se morao prilagoditi. Formirao je drugačije živčane veze i putove i drugačije radi u odnosu na način kako radi mozak starijih generacija. Današnje generacije djece u odnosu na generacije djece prije 50 godina, imaju razvijenije vizualne sposobnosti. Kao posljedica iskustava sa sve složenijim vizualnim podražajima u mogućnosti su vidjeti i obraditi informacije brže. Velika količina informacija koju obrađuju, zbog smanjene pažnje, pohranjuje se u pamćenje manje kvalitetno.

Mozak odrasle osobe tokom dana obradi oko 34 gigabajta informacija. Neka istraživanja, obavljena posljednjih godina, pokazuju da odrasla osoba dnevno čuje ili pročita 100,500 riječi, pri čemu se računa vrijeme provedeno u budnom stanju i to izvan radnog vremena. Istraživanje je proveo Roger Bone, profesor Kalifornijskog sveučilišta. Da bi došao do tog zaključka istraživao je odlaske u kino, slušanje radija, telefonske razgovore, igranje video igrica, surfanje internetom te čitanje novina, što u stvari znači da je prava brojka daleko veća. Došao je do zaključka da je rad mozga veoma naporna, te da mozak odrasle osobe dnevno izložen stotinama hiljada reči, da obradi oko 34 gigabajta informacija.

   

Međutim, naučnici su zabrinuti, jer smatraju da je naš mozak zatrpan informacijama čiji se protok može negativno odraziti na strukturu mozga. Jedna od najeminentnijih britanskih naučnica Susan Greenfield (Suzan Grinfild) objašnjava kako je već nekoliko puta upozoravala da popularne socijalne mreže mogu posebno biti štetne za razvoj mozga kod djece. Ona kaže da one utječu na opažanje, mladim ljudima pružaju instant zadovoljstvo, što ih čini da budu više okrenuti sami sebi.

U svakom slučaju, mišljenja su podjeljena. Sa jedne strane imamo one koji smatraju da učestala upotreba računara nesumnjivo šteti mozgu, te da je naša pažnja sada podeljena na kraće intervale. Dok sa druge strane postoje stručnjaci koji smatraju da mozak raste i povećava se u zavisnosti od načina na koji se koristi i da procesuiranje ove količine informacija može podstaći mozak da počne sa reprodukcijom nervnih ćelija. Psiholozi naglašavaju utjecaj današnje informatologije na preopterećenje mozga mladih osoba jer internet drži mozak aktivnim 24 sata, što može imati neke štetne posljedice na njihove živote. Nekoliko istraživanja je ukazalo na veću vjerojatnost razvijanja poremećaja raspoloženja kod osoba koje prekomjerno koriste Internet. „Bombardiranje“ informacijama kao posljedicu ima slabiji san, smanjenu koncentraciju i slabljenje imunološkog sustava, razvija potrebu za većom količinom podražaja iz okoline i potrebu za traženjem uzbuđenja. Osim što se događaju individualne promjene pod utjecajem tehnološkog razvoja, promijenili su se i društveni odnosi.

 

Izvori:

http://www.zzjzdnz.hr

http://visual.ly/information-overload-and-you